Monday 18 May 2020

Stories of Faith 10/20 - Miracle Birth - Mbongeni



MIRACLE BIRTH  - MBONGENI




Revelation 12:11 says: “They overcame him by the blood of the Lamb and by the word of their testimony; …”. When we tell testimonies of the Lord God’s power and saving grace on our lives, the devil slinks away tail between legs. So, let us share our amazing stories of God’s love in action and shame the evil one. 
We look forward to reading your own story of faith in the coming weeks. Your well-written story should be about 1000 words. Send your story to: barbarankala@gmail.com. Selected stories will be compiled into an anthology of stories of faith.
Here is today’s story of faith told by Chenai Phiri. Enjoy! Look out for the next story of faith next week.

Chenai Matume Phiri

MBONGENI

I was tired. Very pregnant and swollen. Some people only looked at me with furtive glances. Some told me to my face that I was scary to look at. I was on my ninth month and the baby was due soon. When I went to Rutsanana Polyclinic in Lusaka, Highfields for the regular check-up on 1st March 2016, I was told that my blood pressure (BP) was excessively high. I was referred to Harare Hospital and was told I would be booked in for a cesarean section (C-section) the following day. That was unsettling. I remembered my first pregnancy. I had lost my first child, a baby girl because my BP was very high. Was I going to go down the same lane? I broke the news to my husband and also let my Pastor and his wife know. They spoke a lot of encouragement to me and strengthened my inner person.
Rev Johane Ncube took me from my home, Rockview in Glen Norah C to Harare Hospital in his car on 2nd March. That was very helpful as walking had become a task. Since I was not feeling any labour pains, I decided I should go and get some food before they operate on me. I had a good meal from one of the kiosks in the hospital grounds. On my way back to the ward I found a woman sitting under a tree crying. She was on her own. I went closer and said,
What’s the matter my dear?”
I am greatly pained. I was operated on and I lost my baby” she said between sobs. I tried to put myself in her shoes and sat with her a little while comforting her and praying for her. Then I went to my ward.
When the nurses came to my bed, my BP was checked, and I saw the concern on their faces. They said it was very high, so I was booked for a C-section. Suddenly, I was engulfed with fear. I had brought my Bible to hospital, but I could not even sit to read it. It seemed as if all faith had gone out the window and fear grew roots and gripped my heart. I do not know whether seeing the woman who had just lost her baby had anything to do with it, but I was not keen to have a C-section. I told the nurses I was not going to be operated on. They asked me to sign a register that I had declined to have an operation, for their records, in case something went wrong. I did so gladly.
All right Mrs Phiri. Let’s see,” said Doctor when he came. “I see you do not want to undertake a C-section. Maybe we can induce you and see what happens,” he said looking at me. Again, I shook my head and said, “No, thank you Doctor. I shall wait.”
I was then given a bed to rest since my BP was too high. I cannot remember what the reading was each time and the cards remained in hospital. All I remember was that it was written in red pen with lots of + signs. I remember one had four + signs in red. The one reading I remember at the clinic was 199/137. When they left me, I walked around in the maternity ward speaking to women awaiting delivery. They all without exception moaned and complained. This is what I heard,
“All women who go for a C-section lose their babies.”
The other day, both mother and baby died after the C-section.”
It is horrible! Even those who are induced lose their babies.”
It is horrible! I’m so scared!” said one young woman crying.
All these terrible reports perturbed me. The following day, I sent a message to my church ladies’ intercessors forum and let them know about my situation and that I had refused to undergo C-section. They all sent me very encouraging words. Our Deaconess, Mrs Ella Mhako in particular, said words that stayed with me. She said,
Be strong and courageous Chenai. Look up to Jehovah. He promised that he will never leave you nor forsake you. He is a faithful God. Have faith in God.”
As Deaconess Mhako talked to me, I found that fear in me was evaporating. I developed a new resolve. I said to myself,
“Chenai, you are going to have this child. You are going to have a normal delivery. BP or no BP you will give birth normally. Some of the women in the same situation as you have lost their babies. Yes, in some cases both mother and baby have died. Your baby will survive because no weapon formed against you shall prosper” (Isaiah 54:17 NKJV). My confidence grew. I was going to lean on my Everlasting Father. I remembered how my husband and I had discussed this baby and prayed as far back as three years before in 2013. We had even agreed on a name for the baby. We prayed for a baby boy and said if God gives us the baby, we would name him Mbongeni which means praise the Lord. “I am a child of God. I am not going to lose Mbongeni. I am going to give birth to him by normal delivery. Yes, I will. Lord God, did you not say that no one who hopes in you will ever be put to shame?” (Psalm 25:3a).
The encouragement I had received from the intercessors made me bold. I started encouraging the women in my ward to pray. There were eight of us in my ward. I also went around sharing the love of God with various ones and we prayed. Even as I did that, I regained my hope, faith and strength. I had to strengthen the other women who were also in fear as I had been. I said, “Bomama (Women), remember that in the families where we were born, there might have been spiritual forces that did not want us to have happy lives and happy marriages. It might also be the same case where we married. There are evil spirits that do not want marriages to survive. There might even be harmful spirits in this very hospital. This continuous losing of babies is spiritual warfare. BoMama, rise up and fight!” We began to pray. More women came to my ward just to pray. We meant serious business. We prayed together and prayed individually. That day, six of the women in my ward went to the labour ward. One by one they delivered their babies. Each live delivery encouraged the rest of us, and it was cause for celebration.
The next day, some nurses testified. One said, “We have been trying to help women deliver, but this past night has been something that we have not seen for a long time. It is miraculous! There was not even one mortality recorded! All went well.”
“It is the hand of God,” I said.
“Are you a pastor?” one of the women asked me.
“No! I am just a child of faith in God.”
When my own BP was taken that morning, it had gone down. This gave me a big boost. I continued encouraging myself. The following day, my BP was normal. I still had no labour pains. So, I was discharged from hospital and went back home. I even went back to teach.
On the night of 14th March, there was this chorus in my mind throughout. I sang it my mind and heart: ‘Wethembekile, wethembekile! Angeke wangiphoxa, wethembekile!’ (God is faithful. He is faithful. He cannot mess me up, He is faithful.) The following day, the song still rang in my mind even while I was at school. Then labour pains began. Without wasting time, I went to the clinic. My blood pressure was high. An ambulance was called, and it took me to Harare Hospital, where I was taken straight to the labour ward. I said to some of the nurses I had seen before,
“Yes, I am back and this time I will deliver my baby normally.” The ‘Wethembekile’ song continued in my mind. Then I do not remember what happened. I remember an emergency bell ringing and there being some hurried movements. I remember hearing as if deep in a sleep some nurse saying, “Oh no, we can’t let this baby die at the last minute….” I must have become unconscious, because when I came to, the ‘Wethembekile’ song was singing from my heart. When I opened my eyes, I saw a doctor and a nurse. The nurse lifted a baby to show me. The doctor said,
Mrs Phiri, this is very lucky. Your baby had a shoulder dystocia, where the baby’s shoulder gets stuck behind the mother’s pubic bone. It can be fatal. God did a miracle.”
When all the cleaning up had been done, I held Mbongeni and I dedicated him to the Lord in tears that rolled and fell on him. This was real. It was not a dream. My BP was checked every four hours and it was normal. God is faithful. Mbongeni is four years old now and he is such a blessing to our family.

Chenai Matume Phiri is a teacher and she is married to Lovemore Phiri. They have two lovely children.


Gogo Nkala Newsletter 18/20

Castro Matuvhunye


Ekuhle Mthwakaz’ omuhle! Silokhu sigcinakele emuseni weNkosi ngalesisikhathi sizingelwa yisolokazi lesi seKhorona. Amaviki aseyisithupha impilo ingesiyo eyezolo. Asikakhululeki ukuphila njengezolo. Isilo lesi sibi ngoba thina asisiboni ngamehlo njalo asikwazi ukuthi sicathame singaphe. Emazweni abezeSayensi lezemithi yokwelapha baphathekile balokhu bezama amacebo okudala imithi abantu abangacatshwa ngayo ukuze bangabulawa yilesisifo. Asithandazeleni ukuthi uNkulunkulu abaphe ukuhlakanipha baphange bawulungise umuthi ofaneleyo. Siyayibonga impilo. Kodwa banengi abalahlekelwe zimpilo zabo emhlabeni wonke.
Kithi lapha abanengi baphakathi kwelitshe lembokodo. Nxa kuqhutshekwa kungasetshenzwa abantu bazaphila njani? Siyakuswela ukudla izinsuku zonke. Siyayiswela imali ukuze sihlawulele izinto ezahlukeneyo empilweni ezisisizayo. Sithini pho? Bukhona isibili ubunzima ebantwini. OPhezukonke nguye owaziyo ukuthi sophepha njani? Okwethu yikulandela lokho esikuxwayiswayo ngabakhokheli, labe World Health Organisation (WHO). Sikhuthazane kulokho njalo sikhulekelane.
Izimbongi zonke zigobhoza ugqozi lokubalisa ngeKhorona, abanye bebubula, abanye bememeza bethetha, abanye belimukisa ikanti abanye batshotshobele nje ngenxa yesilo lesi. Nansi imbongi entsha, uCastro Matuvhunye laye emangala njalo elimukisa ngeKhorona.


SIZAPHEPHELA NGAPHI?

Isithanyelil' abant' iKhorona eMelika
Bephulel' izigod' endlebeni
Behlulek' ukuzivikela?
Pho bazavikelwa ngubani?
Phel' asikh' esiphandel' esinye
IKhorona iyabulala sihlobo!
Nxa ungukhandatshisa.
Uzaphephela ngaphi?

Nang' uSaThembani
Uyatshinga nxa efundiswa
Nxa besithi kagez' izandla
Ubhong' esithi kangcolanga
Nxa besithi kaval' umlomo
Uthi bath’ aphefumule njani
Nxa ingamngen' esiqed' abantu
Umunt’ ufa ngendlel' ekhalisayo
Pho sizaphephela ngaphi?

Zilenkan' izidakwa
Zibuthana zibe samihlambi yembuzi
Ungabaswel' abagulayo lapho?
Sizaphephela ngaphi?
Yindaba lingasesab' isitha?
Lifun' ukubona ngomopho?
Lifun' ukubulalis' abalendleb' ezizwayo?
Bafel' amafufu njengegundwane?
Ake likhiph' izigod' endlebeni!

Gez' izandla sekaThulani
Hlal' endlini
Isitha asimemetheki nxa sizivalela
Ukulalela kuyasiza
Asizivikeleni zihlobo
Siyayiqed' iKhorona singabambisana

Castro Matuvhunye


ISAZISO

BCMN Literary Trust
Okokuqala, ngithanda ukulazisa ukuba, inhlanganiso engake ngathi fahla ngayo seyabhaliswa, isikhona emthethweni. Ibizwa ngokuthi yiBCMN Literay Trust, amazwi amele ukuthi Barbara Clara Makhalisa Nkala Literary Trust. Yonake imele ukukhuthaza ukulotshwa lokudindwa kwemibhalo leminye imisebenzi yesiNdebele, lokuthi abantu bakhwabithe njalo bathakazelele ukulukhuluma kuhle belukholisa ulimi lwabo lwesiNdebele. Konke okuqakathekiswa yinhlanganiso le kuzachazwa kabanzi ngokuya kwesikhathi sokukhandwe inkundla enkulu ephathelene lalokho. Lalabo abakuKomithi enkulu (iBoard) eqondisa linhlanganiso bazakwethulwa kwelizayo.

Izinhlelo zeBlog
  1. Ngithanda ukubika njalo ukuba, uhlelo lwezinkondlo kulesisigcawu luyama ekupheleni kukaNkwenkwezi. Kuzaqalisa olutsha olokuloba izindatshana ezimfitshane ezesiNdebele. Lolani izikhali zenu zokuloba balobi abahle. Uzakubakhona njalo ozalicebisa okwamahlandla athile ngokuloba izindatshana ezinhle, ezihlabusayo. Thatha ithuba lawe ukutshengisa ubungcwethi bakho ekulobeni.
  2. Uhlelo lwezingxaki zabatsha lalo, luzakuma ekupheleni kuka Nkwenkwezi. Kuyaqala olutsha olokuhlomisa abatsha ngokumele bavuse inkophe bakulandele ukuze bathuthuke bangasaleli emuva. Esalela muva ibanjwa yizinja. Siyafisa bantu abatsha liphakame lingaphiki ngokukhala liquthile. Asikho esiphandela esinye, Ngakho yala uqaza kusigcawu okukhanzingwayo kulelibhodo.

Umncintiswano wokuloba amanoveli ngesiNdebele
Selidumela emansumpeni. Umphumela womncintiswano uzabikwa inyanga le ingakapheli. Yala uqaza kusonalesisigcawu ukuthi intshantshu zakithi lonyaka ekulobeni amanoveli ngobani.


SIXOXA NGENGXAKI ZABATSHA



Siyabonana njalo lamhla kulesisigcawu munt’ omuhl’ omutsha. Lamhla sizaphinda enye njalo ingxaki ebhekane lentsha yethu esike sancokola ngayo kuso lesisigcawu. Sike saxoxa ngengxaki ezidalwa yikugcagcini inkululeko lamalungelo aphiwa intsha. Inkululeko yokwenza lokho umuntu akuthandayo inhle kakhulu. Kodwa lawo malungelo angaphathwa butshapha adala ingxaki empilweni. Sizaphinda yona leyo lamhlanje.
Le yingxaki okwaxoxwa ngayo ngoLwesithathu ziku 27 ngoNhlolanja 2020, encwadini kaGogo Nkala eyesificamunwe munye lonyaka. Siyafisa ukuwuzwa owakho umcabango ngaleyo ngxaki.




GIYA MTHWAKAZI



Nanzi njalo ezinye izimbongi esizithandayo njalo esesizijwayele. UNokubonga Mpofu laye uyalila ngeKhorona. UMartin Mlilo uthukuthele udl’ inja ngalokhu okubonwe ngabanengi kusenzakala kuyole iviki iqala, abomthetho behlukuluza odade abathile kwelinye lamalokitshi koBulawayo. Uyadubuka, uthi ‘Akuvumi Ngithule’. Wena-ke uthini?

Nokubonga Mpofu


IKHORONA

Wafika sazulu bengalindele abantu
Bekuzwa ngelikabathi bethi usesekhatshana
Useseyindumela usaziwa usengaphetsheya
Kolwandle

Wafika ungazange wazibika
Ungazange uqoqode
Wafika sasivunguzane esiphothulayo
Awuzange ukhuleke ufik’ emasangweni

Baphithizela abantu befaka imigoqo
Bavimbizel’ abantu ohulumende bebaphephisa kuwe
Angazi ngikutshayele ihlombe kumbe ngenyanye

Ubuye lobuhle lokubi
Ubuhle bakho yikuba uhlanganisile izimuli
Usivulile amehlo sabona ukuqakatheka
Kokulungisela ikusasa lethu

Usibonisile ukuba inhlakanipho yethu ayisilutho
Ngoba sehlukile ukuziphephisa kuwe
Ufundisile uthando lobuntu

Ngiphinde ngithi awumuhle
Bayaphela abantu ezindlini
Bebulawa yizihlobo akade bethi baphephe kizo
Abantwana bayahlukunyezwa mihla yonke

Kanti sithini ngawe
Wena udlala ucatshe
Kade bethi suhambile
Baphakamisa imigoqo bethi bakhulule abantu
Kanti ababuzanga elangeni
Watheleka watshiya bengelankani

Khorona ulochuku wena
Umubi awulaxolo wena
Udla insuku zonke kodwa awunoni
Awusuthi unjani?

Sesikhathele, ithemba alisekho
Asetshile amazwi ngokulila
Yikhorona lapha, yikhorona le
Jehova sivikele kulolulaka.

Nokubonga Mpofu


Martin Mlilo


AKUVUMI NGITHULE

Akuvumi ngithul’ inhliziyo yam’ ivov’ igazi
Iklezulwe ngensimb’ ebukhali
Sidl’ imbuya ngoluthi,
Ngeqiniso siyigoqoza ngolim’ ixhwatha
Amapholis’ asidlisa luklubhu
Basigongoda njengogongodiw’ inja endala
Kanti sidleni soneni kabani?
Akuvumi ngithule.

Kulicala na ukuzalw’ esizweni sikaMthwakazi?
Kulicala na ukuzalwa kwandlunkulu?
Uthango ludl’ amakhoman’oqotho
Bengithi lingabavikeli bomphakathi
Kanti lingamaphimp’ akhif’ ubuthi
Ligcwel’ inzondo lobandlululo
Lisidlis’ imbuya ngoluthi
Kasisizo ziphepheli thina
Singabanini bomuzi
Kalihloniph’ amalungel’ oluntu
Akuvumi ngithule.

Lisibusa ngodlame lingondlangamandla
Lisiphethe ngochuku
Kanti silokhu singaphansi kwentonga yabamhlophe na?
Lal’ ijogwe likaSmith lalingenje
Inhliziyo zenu zilukhuni njengekaFaro
Likhwela lizehlel’ ebantwini
Lizenzel’ umathanda
Kukompunz’ idl’ emini
Akuvumi ngithule.

Ngithule yeb’ udadeweth’ ephohozwa ngibhekile
Alilazwelo lilolunya ngiyalesaba
Lichith’ igaz’ elingelacala
Lay’ imbongolo imbala ilelungelo
Ingaph’ ingalo yomthetho
Izinto zimi manzonzo nje?
Nant’ ilizwe libhujiswa ngamapholisa
Ovusa ikhanda bambiz’ umvukelambuso
Alibhek’ ilang’ alicine
Bamlanda phakathi kwamabili
Phinde siwulond’ umzila wakhe
Amathamb’ akhe akhukhuzwa zimpisi
Kodwa igazi lakhe liyakhal’ enkangala
Akuvumi ngithule.

Ipholisa lingaphezu komthetho na?
Umthetho kawudlal’ indima yawo
Akungabi lenkethabetshabi
Sonke silizwele umhelo lel’ ilizwe
Sonke siyalingana
Mthwakazi omuhle lina bokuthula loxolo
Inkantolo yiyo umlamulankunzi
Kungenani bethi indlela yenkantolo ayisalali nyoka
Inqe lenze loba yini
Ukuth’ izikliwi lezigebengu zamapholisandini
Zon’ ezingahloniph’ amalungelo oluntu
Kwamele zinathe inkezo yolaka lomthetho wesisekelo selizwe
Akuvumi ngithule.

Lay’ inkantolo kayingabheki ngalihlo linye
Kayingaqhol’ inj’ ebolileyo enuka phu!
Ngobande langenkiza
Khona kuliqaqa elinukayo
Ligolomb’ impi ngifunga umntanenkosi
Akuvumi ngithule.

Kuzosukuma intuli ezizosihitsha
Sisangan’ amakhanda, kuhlwe emini
Yekani ukuqal’ imamba isemlindini wayo
Mapholisa lani lonke bavikeli besizwe
Bambanisan’ isizwe sibenyanda nye
Lingasiyekeleli sidabuka njengengub’ endala
Akuvumi ngithule.

Martin Mlilo


UMUSA WANSUKU ZONKE



Dumisa uJehova

Dumisa uJehova, Osiz’ abantu bakhe; Dumisa uJehova, Nibonge umsa wakhe.
Dumisa uJehova, Ubaba neNdodana; Dumisa uJehova, NoMoya OyiNgcwele.

Imizila le yomibili yiziqendu ezimbili zokucina zengoma ethi ‘Dumisa UJehova’, eku-Amagama Okuhlabelela. Ngitshone ngiyihlabela ilanga lonke kuthangi. Umoya wami ube ugcwele ukubonga lendumiso. Ngithe ngibala AmaHubo ngathanda kakhulu ukuqala kweHubo 147:1. Uthi umhlabeleli, “Dumisani uJehova. Kuhle kangakanani ukuhlabela indumiso kuNkulunkulu wethu, kumnandi njalo kufanele ukumbonga.” Iziqeqetshi zeBhayibhili zithi iHubo leli laba yingoma yendumiso kuthakazelelwa ukuphenduka kwabantu bakoJuda ekuthunjweni. Babekade besekuhluphekeni izinhliziyo zabo zidangele zikhumbula kibo. UNkulunkulu ngomusa langamandla amakhulu wabavikela.
Kungani umphefumulo wami ube uphuphuma ngendumiso lokubonga? Kulezi insuku sesiphila sengathi siyizibotshwa kodwa ezivalelwe emizini yazo? Aseyisithupha amaviki impilo ingafani leyezolo lapho esasigcwala yonke indawo sisenza esikufunayo singagqize qhakala. Lamhla asisabuboni lobuhle babantu. Imilomo lamakhala kumele kuvalwe ngamalembu awokuvikela ukuba singahotshi igcikwane lekhorona vayirasi emoyeni, njalo lathi singatheleli abangelalo. Umoya wami uyaphuphuma ngokubonga loba singakatshelwa ukubana alisekho leligcikwane. Ngiyambonga uNkulunkulu nxa ngibalisa ukuba, kuwo wonke la amaviki, bengigcinakele, ngivikelekile. Angilawo lowo mkhuhlane. Labathandekayo bami abalawo. Siyathola isinkwa sansuku zonke. Loba abanye abathandekayo behlala kude siyenelisa ukukhulumisana ngezincingo insuku zonke. Siyezwa ukuba labo bagcinakele emuseni weNkosi.
Lamhla ngizwe ngendaba yomunye ukhulu emazweni, owayehlaselwe ngumkhuhlane. Waxhunywa isigxingi sokuphefumula umoya ohlanzekileyo okwelanga elilodwa. Wabangcono. Uthe ephuma esibhedlela kwathiwa uzamele ahlawulele isigxingo somoya, amakhulu amahlanu amadola eMelika. Bambona esebihla ukhulu. Bamduduza bethu uzahlawula kancane kancane. Kuthiwa ukhulu ngelivevezelayo wathi, “Hatshi, imali ayingihluphi. Ngizahlawula. Ngikhathazwa yikuthi nxa isigxingi somoya sibiza imali engako ilanga elilodwa zwi, pho uJehova ngizamhlawula ngani bengiphefumula umoya wakhe mahala iminyaka yonke le ngilokhu ngazalwayo?” Ingithintile kakhulu indaba le.
Yikho-ke umphefumulo wami uyaphuphuma ngengoma yokubonga lokudumisa ngokuphephisa, lokusiza, lokuvikela kukaJehova usuku ngosuku. Wena-ke? Umi ngaphi ngalesi sikhathi? Usizo lwakho luvela ngaphi? Mdumise umbonge uJehova, ukuze umoya wakho ugcwale intokozo lokuthula okuvela kuye. Kuhle, kumnandi njalo kufanele ukumdumisa lokumbonga.

Barbara Nkala

***

Sehlukana lapha lamhlanje Mthwakaz’ omuhle. Kuhle ukuba lawe kulesisigcawu. Ngesakho lawe. Khululeka sizwe ukuthi wena uthini. Awukho umqondo omkhulu, awukho omncane.
Sonke siselimeni lokukhuthaza lokuphakamisa ulimi lwethu. Hlaba eyakho lawe indima ngo2020.
Ukhumbule phela ukuthi esalela muva ithiwa xhaka yizinja.
Ngiyalithanda, njalo ngiyabonga!

Gogo Nkala

Tuesday 5 May 2020

Gogo Nkala Newsletter 17/2020


Hlelolwenkosi Ndebele


Ngiyabingelela Mthwakaz’ omuhle! Ngubani owayesazi ukuthi koze kube lamhla silokhu sisentolongweni edalwe yi Khorona Vayirasi! Sasingazi. Sasicabanga ukubana kuzaphelela khonale khatshana emazweni, kanti kasibuzanga elangeni. Sasingazi ukuthi lathi sizavalelwa ezindlini zethu ngenxa yesilo esingasiboni ngamehlo ethu. Asazi yozala nkomoni. Emazweni sebeqala ukuthukulula amanye amafindo abotshiweyo ukuvikela isifo lesi. Asazi njalo kumbe sitshabalala, kumbe siyobuye sivuke sivuse umhlonga ngolaka. Ithemba lethu liseNkosini, Yona enguMninimpilo, uSomandla, oPhezukonke, ongehlulwa lutho.
Izimbongi zethu ezinengi zilokhu ziloba ngeKhorona. Yiyo phela elokhu iyindaba egudwini. Nansi eyokuqala esiyiphiwa nguHlelolwenkosi Ndebele esesike sahlangana laye kusonalesi isigcawu. Akesizwe ukuthi uthini nxa ethi, Ngincel’ Isithupha.


NGINCEL' ISITHUPHA

Phandl' akuphunywa
Sesab' ikolona.
Asiweq' umthetho wokuhlal’ ezindlini.
Yikho ngilunguzile-ke mina,
Ngelihl' elilodwa ngibonile.

Kukhon' okutshay' amanzi
Kukhon' okusina kujeqeza.
Kukhon' okudl’ amantshontsh' emsamo
La! Sifihlelw' induk' emqubeni.
Angiphuphi ngikhangele.

Ngisefasiteleni
Ngibona besehla besenyuka
Ngibuzile ke min' umlomo qho!
Kuvalelw' abanjani?
Leziya yizithunzi kumbe yimthunzi?
Abavukel' emsebenzini
Ngabantu kumbe ngabantukazana?
La sibotshelw' amangqin' enyath’ entanyeni.
Lala laza sikwengule.

Kim' akusehli kuhle
Umfoweth' umantshingelani
Sentshingel' iCovid-19.
Angazi ngikhihliz' isililo
Kumbe ngiqhuns' uhleko?
Lokhu sebenza njengemihleni.

Omongikazi labodokotela
Balindi' izigulani
Bona ke,
Ma ibazila sith' amhlophe!
Mabahlale bephephile.

Abasakazi bafumen' okokusakaza.
Kamb' iCovid-19
Ngek' ibasakaze phansi na?
Nant' ulimi lugcwal' umlomo
Angidede ngemibuzo.

Emavinkilini batshay' izithupha
Owab' umkhab' ukhula
Sanhlath' eginyileyo.
Onjwath' isisu sincipha okomlola wokugeza
Kulele kunye, nga kubili nga kuyavusana.

Lilimuk' abakhethekileyo
Lingazidonsel' amanz' endlini
Amalahl' aphethwe ngezandla.
Izinyo lenja liyasolisa.


Izandla sizigeza nje
Ingani zingaze zisubuke.
UPhilathi wagez' izandla
Wayengaboni cala Kuye.
Lathi sigezela lokho na?
ICovid-19 imsulwa?

Sixakekile
Le yingxuba baxaki
Ngal' umviviny' omkhulu
Ngifunde lukhulu luklubhu.

Angazi Bab' osezulwini.
Amathumb' atshay' imvokloklo.
Bona batshay' umlozwi
Batshayel' izimota
Thin' incothoncothwane
Sincel' isithupha
Sesingafika noma
Yinin' ezulwini.
Sizophila ngomoya
Lokhu kulumhlaba
Akuphilek' endlin' ungadli.

Ngingedwa ngidl' ingqondo
Umnyombo lomsuka
Wale Covid-19
Ngabe wasukelaphi?
Ithi ngithule ngincel' isithupha sami.

Hlelolwenkosi Ndebele


SIXOXA NGENGXAKI ZABATSHA



Siyabonana njalo lamhla kulesisigcawu munt’ omuhl’ omutsha. Silokhu siphila ngesikhathi se ‘Lockdown’ ekhona ezweni lonke. Asikakhululwa ukuthi sibonane sixoxe ngezindaba zethu lezi. Kodwa lamhla ngizaphinda enye njalo ingxaki ebhekane lentsha yethu esike sancokola ngayo kuso lesisigcawu. Sike saxoxa ngengxaki edalwa yikuswela UBUNTU. Sizaphinda yona leyo lamhlanje.
Le yingxaki okwaxoxwa ngayo ngoLwesithathu ziku 5 kuNhlangula 2020, encwadini kaGogo Nkala eyesithupha lonyaka. Siyafisa ukuwuzwa owakho umcabango ngaleyo ngxaki.





GIYA MTHWAKAZI




Namhla sethula kini izimbongikazi ezintathu, kugoqela lale esike yasendlalela ngokuncela isithupha. Silitshayela ihlombe zintombi zakwethu. Lobani liye phambili kusizakale uMthwakazi. Wena uthini ngalokho eziloba ngakho? 
 
Sithembile Siqhoza



VELILE KAKOLONA

Simungul' esiklabalal' endle
Siklabalal' uzul' athiy' amadlebe.
Uklabalale wezwakal' emazweni.
Izizwe lezizwana zithithibele,
Okwetshiyane likhuthwe luhelwane.

Uyinsindabaphenduli
Indida, edid' odokotel' ingqondo.
Osiyazi baqedil' izihlahla
Beding' elakh' ikhambi
Baphenduk' abangaziyo.
Undiz' emoyeni sandizamtshina
Wedw' uzimisele
Ukundizela kumagumb' amane omhlaba.
Utshayubhuqe okwesibili.
Kazi udadewen' uAIDS
Ubon’ esenza kancane yini?
Usuzophephuluza nje!
We Velile kaKolona!

Uthutshile wena ntomb' engakhethiyo
Eqoma wonk' umuntu.
Kodw' uthanda kakhul' asebeluphele.
Uqum' imhambazw' inyawo.
Wen' onganinekiyo.
Wen' ongabambekiyo
Awubulaleki kodwa wen' ubulala.
Awu kodwa Velile
Konakelephi sihlawule.

Khorona vayirasi
Mina ngithi Velile kaKolona
Okubabazay' uyakubanga.
Vele lasendulo, okunje kwakungabatshazwa
Kodwa kwakubikwa kuMdali wezulu lomhlaba.
Kukhalwe kudatshulw' izingubo zokwembatha
Sengathi ngiyadideka
Ma behlab' umkhosi.
Ngob' okukhul' akulamkhosi.

Lab' omagagula
Banqolong' elithi Khorona vayirasi
Bazawukhomb' umuzi olotshwala
Bakuph' isiqubu sesavunguzane
Uzobanqamekel' emgwaqweni.
Uphepheth' utshiye kungekho phephile.

Lab' omlom' awuhlalwa mpukane.
Omlomo kawuzili lutho
Lab' okhuzw' engezwa
Bafun' ukukhuzwa ngenduku.
Ondebe kazizili nduma mandumane
Kuthulwa kusaziwa, yeyeni bo!

Udadewenu AIDS esafika
Wayesidl’ amahabula naye.
Wahlonitshwa
Wancengwa wancengeka.
Manje sehleli kuhle labantu.
Umatshayabhuqe
Umbulalazwe
Uthathakancane
Umbuqazwe.
Ngamagama akhe, wabhodla,

Ngiyakwesaba Velile
Kawuthintwa
Akuthintwana
Uyathintitha
Ungumqedazwe.

Ngandlebenye ngizwile
Bethi bazinsan’ ezisakhasayo.
Nsane ban' ezingafuniyo
Ukuthint' inhlabathi ngamadolo?
Lizingane ban' ezidlal’ amadlwane ngempuphu?

Ngabe kuyangami
Sithi mbo ubuso phansi,
Imbongi lezimbongikazi
Zimkhwelel' uVelile
Zimutsho ngezithakazelo zakhe.
Kuth' abafundisi bazigiq’ emlotheni.
Bakhuleke kuze kuvulek' izulu.
Amaxhegu lezalukazi balabhele.
Bekuzaba lobubelo.
UVelile yisimungulu
Kayisisacuthe!
Singathemezel' uzakuzw’ axole.
Okwehlul’ amadoda kuyabikwa!

Le yingqwele
Dadlaza, ngqwele yomhlaba
Egwaz' iqwaqwaz’ amaqhaw' agoq' imsila.
Amakhos' azivalel' ezindlini
Uyisilwane simakhalo mabi.

Sithembile Siqhoza


Princess Mabyena


DEDA BO WEKHORONA!

Bayidedela lindidane odokotela
Yadiliza udwendwe lwemindeni
Bayidela inkani labadinga usizo
Kodwa kayizange idinwe
Yadonsa lesikhathi sabaside.
Buntu bomuntu batshabalala
Isililo siyoba ngesikabani pho?
Thando lomuntu lwaphela
Sizo lomuntu lwabayize
Isilo sengubo yiso esibusayo kuphela
Siko lomuntu lesiphiwo sakhe
Kutshabalele ...
Umakhelwane uyoze angazi ngemva kwezinyanga.
Izihlobo zophelelwa yimali
Ngokukhulumisana ngabomakhal' ekhukhwini
Izethembiso zaqala ukwetshulwa
Lokubekezela kwasekutshabalala futhi.
Ngawutshad’ umtshado kasofasilahlane
Mina le thalakitha
Esam’ isithandwa satshada ofanayo
Futhi njengoba sisifa okwenhlanzi ezisembuleni
Ngubani oyolahla omunye?
Mtshado wesigqok’ esimhlophe wangasabonakali
Wadl' ubhedu nje silo kutheni?
Wadl' amahabula senzeni na?
Wadl' avuthayo nje ngubani okoneleyo?
Wadlwengula kangaka ujongeni?
Deda silo sibonane
Mina labantwabami.
Imvelaphi yakho akukho oyiqondayo
Tshono, ufunani wena ungasela sihe?
Ungumbulali wababulali
Uyisilo sezilo.
Hawu! Deda bo weKhorona
Ngitsho wena Covid-19,
Sakhathala bo!

Princess Mabyena


UMUSA WANSUKU ZONKE



Thulani Lazi NginguNkulunkulu

Kulamazwi eNcwadini athi, “Thulani, lazi ukuba mina nginguNkulunkulu …” iHubo 46:10. Amazwi la, sengathi ngamazwi akhulunywa ekhuza. Sengathi kwakhukhona ukungahlaliseki. Siyatshelwa ukuba abantu bakaNkulunkulu babekhangelane lesitha esasizohlasela. INkosi uHezekhiya wathandaza, uJehova wathumela ingilosi eyabhubhisa izinkulungwane zama-Asiriya. UJehova lapha uyakhumbuza ukuthi abantu abangalahlekelwa lithemba. UnguNkulunkulu wezimanga. Akehlulwa lutho. Uyabakhumbuza ukuthi, abangalibali ukuthi nxa bemi kuye akekho ongamelana labo. Umhlabeleli eloba lapha uthi, yekelani ukukhathazeka. Ake lihlale lizinze. Khohlwani ngenhlupho loba izitha ezilihanqileyo. Khangelisani amehlo enu kuJehova oPhezukonke.
Sihlezi manzonzo, asazi yiloba umkhuhlane lo weKhorona osuthanyele abantu emazweni azithembayo uzasiceza. Asikwazi kumbe usunyenye wangena ekhaya kumbe kwabethu esibathandayo lapho abakhona. Ikanti lezinswelo ziyanda. Banengi abalambayo. Abanye bahlezi ezindlini ezingahlawulelwanga izimfanelo zazo. Abantwana abekho ezikolo. Lemizimba evele ibuthakathaka ayisanakwa, wonke umuntu usehlezi elalela izindaba mayelana lesilo lesi seKhorona esingabonwa ngamehlo. Abanye njalo bakhanzingwa zinhlupho ebezivele zibasinda. Abanye bebevele besisitheka ngamajogwe asezintanyeni zabo, ngenxa yezinhlupho ezahlukeneyo. Ukufika kwaleli gcikwane leKhorona sekulethe ubunzima obuphindiweyo.
IHubo leli lapho esicuphe khona umbhalo walamuhla, livela liqale ngamazwi ayinduduzo eyinqaba. Uthi umhlabeleli, “UNkulunkulu uyisiphephelo sethu lamandla ethu, uyafunyaniswa elusizo kakhulu ekuhluphekeni. Ngakhoke kasiyikwesaba lanxa umhlaba unyikinyeka …” iHubo 46: 1, 2a. Amazwi la aletha induduzo emangalisayo, kimi lebantwini bonke. Ngamazwi athi kimi, yekela ukutshikatshika. Ngamazwi angitshela ukuba kuNkulunkulu ngithola lapho engiphephela khona. KuNkulunkulu ngiphiwa amandla okuqhubekela phambili loba kubheja kunzima. KuNkulunkulu ngithola usizo engiluswelayo. Nxa ngikuNkulunkulu angethuswa lutho, ngicatshile loba kulokuxokozela okunjani. Ngihamba ngegunya lokuba kuNkulunkulu ngivikelekile.
Wena uthembeni lamhlanje lapho okhona? Ngubani umvikeli wakho? Kukusizani ukuphaphazela ungaqondi lapho oya khona? Kukusizani ukusakazwa likhanda ucabanga ungaqedisisi? INkosi ithembekile. Yathembeka endulo, ithembekile lamhlanje, izathembeka kuze kube nininini. Ithi yona, “Thula wazi nginguNgulunkulu.”
Barbara Nkala


***

ISAZISO

Isaziso salamhla njalo yilesi: abanye benu mhlawumbe sebemangele ukuthi izinkondlo zabo zingenile ku-blog, kodwa akubanga lesibongo. Kuzalunga. Isibongo sezimbongi zikaMbimbitho lezikaMabasa siyeza. Sonke sithiywe yi ‘Lockdown’. Bekezelani bant’ abahle!

Okwesibili, labo abalezingwalo ezangena kumncintiswano wokulotshwa kwamanoveli ngesiNdebele, bayaziswa ukubana silokhu sikhangelele ukubika labo abayathola imivuzo; owokuqala, owesibili, lowesithathu. Kodwa akuseyikwenzakala njengokulungiselela kwethu ekuqaleni konyaka. Mhlawumbe sekuzabikwa imiphumela ekupheleni kukaNkwenkwezi sebesebenze kuhle baqeda abakhangele umsebenzi.

Sehlukana lapha lamhlanje Mthwakaz’ omuhle. Kuhle ukuba lawe kulesisigcawu. Ngesakho lawe. Khululeka sizwe ukuthi wena uthini. Awukho umqondo omkhulu, awukho omncane.
Sonke siselimeni lokukhuthaza lokuphakamisa ulimi lwethu. Hlaba eyakho lawe indima ngo2020.
Ukhumbule phela ukuthi esalela muva ithiwa xhaka yizinja.
Ngiyalithanda, njalo ngiyabonga!

Gogo Nkala